19. ožujka obilježavamo dan očeva. Uključenost oca u razvoj i odgoj djeteta od najranije dobi neophodno je za djetetov cjelovit razvoj. U ranoj i predškolskoj dobi najveći doprinos očeva razvoju djeteta je kroz igru. Očevi koji brinu, njeguju i igraju se sa svojom djecom odgajaju djecu s boljim jezičnim i intelektualnim vještinama. Uključenost i angažiranost oca u odgoju djeteta pridonosi njegovom socijalnom i emocionalnom razvoju te ono, kroz igru, razgovor i zajedničko vrijeme koje provodi s ocem, razvija svoje samopouzdanje, sigurnost i pozitivnu sliku o sebi.
Fizičke i pokretne igre očeva s djecom ( igre s loptom, igre s preprekama, „bacanje“ djece u zrak, škakljanje…) pridonose regulaciji dječjih osjećaja i ponašanja. Kroz takvu igru, koja je nekontrolirana i djetetu uzbuđujuća, ono se uči nositi s agresijom i upravljati svojim ponašanjem na društveno prihvatljiv način.
Oba roditelja pridonose i odgoju i igri, samo to čine na drugačiji način. Očevi potiču aktivnosti kojima razvijaju natjecateljski duh djece, dok majke teže aktivnostima kojima se razvija pravednost u odnosima. Očevi potiču djecu na nezavisnost i testiranje vlastitih granica, dok majke potiču osjećaj zaštićenosti i sigurnosti. To pomaže djeci naučiti granicu između preuzimanja rizika i sigurnosti, što je neophodno za usvajanje vještina samoregulacije i sprječavanje agresivnosti i nasilja u kasnijim godinama.
Istraživanja pokazuju da djeca, čiji su očevi bili uključeni u njihov razvoj i odgoj od početka, imaju više strpljenja, bolje se nose s novim i stresnim situacijama i frustracijom, imaju veće kognitivne sposobnosti. Dobar i kvalitetan odnos s ocem u ranoj dobi, može pridonijeti boljim kasnijim akademskim i poslovnim rezultatima djeteta.
Obiteljsko okruženje, u kojem su i majka i otac ravnopravni u svojim roditeljskim ulogama, pozitivno se odražava na dijete i pridonosi njegovom fizičkom, intelektualnom, emocionalnom i socijalnom razvoju. Neophodno je da dijete osjeti da je otac, kao i majka, aktivno uključeno i prisutan u njihovom životu.
Više o temi:
- Brajša, P. (1995), Očevi, gdje ste?. Zagreb: Školske novine.
- Cvrtnjak, I., Miljević – Riđički, R. (2013). Očevi nekad i danas. Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, Vol. LXI No. 1.
- Pećnik, N., Starc, B. (2010). Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta i podrška roditeljima najmlađe djece. Zagreb: UNICEF.
- https://www.udruga-pragma.hr/uloga-oceva-u-emocionalnom-razvoju-djece/